Vjekoslav Klaić


Vjekoslav Klaić

Vjekoslav Klaić (Garčin, 28. srpnja 1849. - Zagreb, 1. srpnja 1928.), hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta.

Rodio se u Garčinu u učiteljskoj obitelji. Budući hrvatski historiograf odgajan je u njemačkome duhu i jeziku, budući da mu je majka bila Njemica. Školovao se u Varaždinu i Zagrebu, a književnost i glazba u sjemeništu više su ga zanimali od povijesti, a izvedene su mu i neke skladbe. U Beču je studirao povijest i zemljopis, a poslije završenoga studija, više od pedeset godina službovao je kao profesor, u početku gimnazijski, a od godine 1893. počinje predavati opću povijest na Zagrebačkome sveučilištu, i uz manje prijekide ostaje na katedri do 1922. kada je umirovljen. Godine 1896. postao je pravim članom JAZU/HAZU, a bio je i počasni doktor praškoga sveučilišta i vanjski član Češke akademije znanosti. Surađivao je u pravaškom tjedniku Hrvatska lipa, u bio je dugogodišnji urednik Vienca (1882.-1889.), te istodobno i osnivač orkestra i dirigent, promičući hrvatsku glazbu. Godine 1892. pokrenuo je i uređivao glazbeni časopis Gusle. Pisao je i uspjele pripovijetke i političke članke u hrvatskom duhu.

Grob Vjekoslava Klaića na Mirogoju.

Monumentalno historiografsko djelo Povijest Hrvata, objavljeno kod Kuglija u pet knjiga (od 1899. do 1911.), nije, na žalost, uspio završiti. Ocjenjujući njegov ovaj rad, drugi veliki hrvatski povjesničar, Ferdo Šišić (1914.) ističe: "Izradbom, naučnom metodom i opširnošću Klaićevo djelo nadilazi sva dosadašnja djela te vrste u našoj historiografiji", dok Jaroslav Šidak kaže da "uza sve nedostatke, Klaićevo djelo ostaje u prikazu XV. i XVI. stoljeća po obilju svojih podataka, do danas nepremašeno".

Važnija djela

  • "Povijest Hrvata",
  • "Slavonija od X-XII vijeka",
  • "Prirodni zemljopis Hrvatske",
  • "Povijest Bosne",
  • "Pripovijesti iz hrvatske povijesti",
  • "Bribirski knezovi",
  • "Krčki knezovi Frankopani",
  • "Život i djela Pavla Rittera Vitezovića" i dr.

Vanjske poveznice



Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Vjekoslav Klaić koji govori o hrvatskom znanstveniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

v • r • u
Rektori Sveučilišta u Zagrebu
19. stoljeće
Matija Mesić (1874.-1875.) • Stjepan Spevec (1875.-1876.) • Anton Kržan (1876.-1877.) • Kosto Vojnović (1877.-1878.) • Franjo Maixner (1878.-1879.) • Franjo Iveković (1879.-1880.) • Aleksandar Bresztyenszky (1880.-1881.) • Franjo Marković (1881.-1882.) • Feliks Suk (1882.-1883.) • Blaž Lorković (1883.-1884.) • Đuro Pilar (1884.-1885.) • Gustav Baron (1885.-1886.) • Franjo Vrbanić (1886.-1887.) • Tadija Smičiklas (1887.-1888.) • Antun Franki (1888.-1889.) • Luka Marjanović (1889.-1890.) • Natko Nodilo (1890.-1891.) • Ivan Bujanović (1891.-1892.) • Josip Pliverić (1892.-1893.) • Vinko Dvoržak (1893.-1894.) • Antun Maurović (1894.-1895.) • Franjo Spevec (1895.-1896.) • Armin Pavić (1896.-1897.) • Juraj Dočkal (1897.-1898.) • Josip Šilović (1898.-1899.) • Đuro Arnold (1899.-1900.)
20. stoljeće
Rudolf Vimer (1900.-1901.) • Franjo Vrbanić (1901.-1902.) • Vjekoslav Klaić (1902.-1903.) • Ivan Bujanović (1903.-1904.) • Josip Pliverić (1904.-1905.) • Antun Heinz (1905.-1906.) • Antun Bauer (1906.-1907.) • Milivoj-Klement Maurović (1907.-1908.) • Gustav Janeček (1908.-1909.) • Josip Volović (1909.-1910.) • Julije Rorauer (1910.-1911.) • Julije Domac (1911.-1912.) • Josip Pazman (1912.-1913.) • Edo Lovrić (1913.-1914.) • Đuro Korbler (1914.-1915.) • Fran Barac (1915.-1916.) • Ernest Miler (1916.-1917.) • Julije Golik (1917.-1918.) • Ivan Angelo Ruspini (1918.-1919.) • Ladislav Polić (1919.-1920.) • Karlo Radoničić (1920.-1921.) • Vladimir Varićak (1921. -1922.) • Đuro Nenadić (1922.-1923.) • Stjepan Zimmerman (1923.-1924.) • Ladislav Polić (1924.-1925.) • Drago Perović (1925.-1926.) • Ernest Miler (1926.-1928.) • Josip Belobrk (1928.-1932.) • Albert Bazala (1932.-1933.) • Đuro Stipetić (1933.-1935.) • Stanko Hondl (1935.-1937.) • Edo Lovrić (1937.-1938.) • Andrija Živković (1938.-1940.) • Stjepan Ivšić (1940.-1943.) • Božidar Špišić (1943.-1944.) • Stjepan Horvat (1944.-1945.) • Andrija Štampar (1945.-1946.) • Grga Novak (1946.-1947.) • Andrija Mohorovičić (1947.-1949.) • Marko Kostrenčić (1949.-1950.) • Antun Barac (1950.-1951.) • Franjo Bošnjaković (1951.-1952.) • Teodor Varićak (1952.-1953.) • Željko Marković (1953.-1954.) • Hrvoje Iveković (1954.-1956.) • Zoran Bujaš (1956.-1958.) • Marijan Horvat (1958.-1960.) • Vladimir Serdar (1960.-1963.) • Slavko Macarol (1963.-1966.) • Jakov Sirotković (1966.-1968.) • Ivan Supek (1968.-1972.) • Predrag Vranicki (1972.-1976.) • Drago Grdenić (1976.-1978.) • Ivan Jurković (1978.-1982.) • Zvonimir Krajina (1982.-1986.) • Vladimir Stipetić (1986.-1988.) • Zvonimir Šeparović (1988.-1990.) • Marijan Šunjić (rektor) (1990.-1998.) • Branko Jeren (1998.-2002.)
21. stoljeće
Helena Jasna Mencer (2002.-2006.) • Aleksa Bjeliš (2006.-)






stock | retire | vm
Why are we here?
All text is available under the terms of the GNU Free Documentation License
This page is cache of Wikipedia. History