|
українська мова/ukrayins'ka mova |
|
| Države govorenja: |
Ukrajina, Rusija, Brazil, Kazahstan, SAD, Kanada, Moldavija, Mađarska, Bjelorusija, Poljska, Portugal, Argentina, Paragvaj |
| Regije govorenja: |
Istočna Europa |
| Broj govornika: | preko 47 milijuna |
| Rang: | 24 |
| Razredba: | indoeuropski slavenski |
| Službeni status | |
| Služben u: | Ukrajina,
Pridnjestrovlje (nepriznata država unutar Moldavije) |
| Regulatori: | Ukrajinska narodna akademija znanosti |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | uk |
| ISO 639-2: | ukr |
| ISO 639-3: | UKR |
| Vidi također: Jezik | Dodatak:Popis jezika | |
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва - ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika. Njime se služi između 47 i 60 milijuna ljudi širom svijeta.
Ukrajinski jezik je službeni jezik Ukrajine i često se njime može sporazumjeti u svim postsovjetskim državama i istočnoj Poljskoj. Govoreći o istočnoslavenskim jezicima, potrebno je naglasiti da se standardni ukrajinski i bjeloruski jezik nešto više razlikuju od ruskog jezika, prije svega jer ruski jezik ne pripada starijoj Rutenskoj grupi istočnoslavenskih jezika, grupi koja je bila karakteristična za središnji prostor srednjovjekovne Kijevske Rus’i. Ukrajinski jezik ima prepoznatljiv i jasan slavenski izgovor.
Sadržaj |
Ukrajinski jezik danas predstavlja sukladanog potomka kolokvijalnih staroslavenskih jezika kojima se pričalo u srednjovjekovnom Kijevu i bližoj okolici na prostoru Ukrajine od 10. do 13. stoljeća. U početku je ukrajinski jezik imenovan rusinskim ili rutenskim jezikom. Jezik se očuvao unatoč nekoliko razdoblja kroz koja je bio službeno zabranjivan od strane poljske i ruske vlasti. Posebno se očuvao kroz kulturnu tradiciju ruralnog stanovništva: folklorne pjesme, ugledne kompozitore i pisce. Ukrajinski jezik je posebnu nepravdu trpio u carskoj Rusiji gdje je tretiran i propagiran kao dijalekt spram ruskog jezika. Ipak, razlike između dva razvijena jezika ukrajinskog i ruskog su relativno velike. Dovoljno je reći da se ukrajinski i ruski govornik nemogu razumjeti ako makar donekle ne poznaju jezik svoga susjeda.
Po razini svoga razvoja ukrajinski jezik spada među najrazvijenije jezike svijeta. Potpuno su razvijene sve jezične kategorije i potkategorije, stvorena je terminologija za gotovo sve znanosti. Službeni stil sposoban je pratiti sve sfere unutarnjega i međunarodnog političkog i društvenog života. Publicistički stil ima više nego stoljetnu povijest. Umjetnička djela stvorena na službenom ukrajinskom književnom jeziku pišu se već više od dvije stotine godina. Tijekom tog vremena nastala je velika literatura s dubokim tradicijama, stvorena su mnoga remek-djela kvalitetne književnosti u kojima je umjetnička riječ dosegla savršenstvo. Osim toga, na ukrajinski je prevedena cijela svjetska klasika, počevši od Homera. Ukrajinski jezik danas ponovno stječe ugled svjetskog slavenskog jezika i često se koristi u međunarodnim institucijama Europe i ostatka svijeta.
U Ukrajini postoje tri glavna dijalekta: jugozapadni dijalekt, jugoistočni dijalekt i sjeverni dijalekt. Ukrajinci iz dijaspore uglavnom se služe jugozapadnim dijalektom. U jugoistočnoj Ukrajini i na prostoru Ruske Federacije koja graniči sa istočnom Ukrajinom, također je prisutna mješavina ukrajinskog i ruskog jezika poznata pod imenom Suržik i Balačka. Dok se suržikom koriste uglavnom stanovnici istočne Ukrajine (njih oko 20 posto), balačkom se koriste Ukrajinci u Ruskoj Federaciji, posebno na prostoru Kubana uz obalu Azovskog mora.
| А а | Б б | В в | Г г | Ґ ґ | Д д | Е е | Є є | Ж ж | З з | И и |
| І і | Ї ї | Й й | К к | Л л | М м | Н н | О о | П п | Р р | С с |
| Т т | У у | Ф ф | Х х | Ц ц | Ч ч | Ш ш | Щ щ | Ю ю | Я я | Ь ь |
1. Ve (в) gubi frikativna svojstva onda kada ga ne prati samoglasnik, i izgovara ga se približno kao "uv". 2. Ge (ґ) nije bio u službenoj uporabi u sovjetskoj Ukrajini nakon 1933., pa se događa da ga nema u pojedinim računalnim fontovima i kôdnim tablicama. 3. Meki znak (ь):
4. Izostavnik (') pokaziva da suglasnik prije mekog samoglasnika nije palataliziran, što bi inače bio slučaj.
| Аа Aa | Бб Bb | Вв Vv | Гг Hh | Ґґ Gg | Дд Dd | Ее Ee | Є є Je je | Жж Žž | Зз Zz | Ии Yy/Ii |
| Іі | Її Ji ji | Йй Jj | Кк Kk | Лл Ll | Мм Mm | Нн Nn | Оо Oo | Пп Pp | Рр Rr | Сс Ss |
| Тт Tt | Уу Uu | Фф Ff | Хх Hh | Цц Cc | Чч Čč | Шш Šš | Щщ Šč šč | Юю Ju ju | Яя Ja ja | Ьь |
| Istočnoslavenski | bjeloruski | staroruski † | staronovgorodski dijalekt † | ruski | istočnorusinski | starobjeloruski † | ukrajinski | mješavine: suržik • balačka • trasjanka |
| Zapadnoslavenski | češki | kašupski | knaanski † | donjolužičkosrpski | zapadnorusinski | polabski † | poljski | pomorjanski † | slovački | slovinački † | gornjolužičkosrpski |
| Južnoslavenski | bugarski: bugarski • banatskobugarski | bošnjački | crkvenoslavenski | hrvatski jezik: hrvatski • gradišćanskohrvatski • moliškohrvatsko narječje | makedonski | crnogorski | starocrkvenoslavenski † | srpski | srpskohrvatski (†) | slavenski (Grčka) | slovenski • prekomurski • rezijanski |
| Ini | praslavenski † | russenorsk † | slavenosrpski † | slovio |
| † izumrli jezici |
stock | retire | vm
Why are we here?
All text is available under the terms of the GNU Free Documentation License
This page is cache of Wikipedia. History