San Marino
|
Serenissima Repubblica di San Marino |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
|||||
| Geslo Libertas (lat. "Sloboda") |
|||||
| Himna Inno Nazionale della Repubblica |
|||||
 |
|||||
| Glavni grad | San Marino | ||||
| Službeni jezik | talijanski | ||||
| Vlada | |||||
| - Kapetani regenti | Ernesto Benedettini i Assunta Meloni 1) | ||||
| - Predsjednik Vlade | državni tajnik Fiorenzo Stolfi 2) | ||||
| Neovisnost | 3. rujna 301. | ||||
| Površina | 224. po veličini | ||||
| - ukupno | 61 km² | ||||
| Stanovništvo | 215. po veličini | ||||
| - ukupno (2005) | 28.117 | ||||
| - gustoća | 481/km² | ||||
| BDP (PKM) | procjena 2001. | ||||
| - ukupno | 904 milijuna $ (195.) | ||||
| - po stanovniku | 34,600 $ (12.) | ||||
| Valuta | euro 3) (100 centa) | ||||
| Pozivni broj | +378 | ||||
| Vremenska zona | UTC +1 UTC +2 ljeti |
||||
| Internetski nastavak | .sm | ||||
| 1) Dva kapetana regenta bira parlament (Consiglio Grande e Generale) svakih šest mjeseci iz reda svojih članova (1. travnja i 1. listopada svake godine); 2) Državni tajnik za vanjske i političke poslove kao član Državnog kongresa (izvršno tijelo) je de facto predsjednik vlade; 3) Do 2002. talijanska lira |
|||||
Republika San Marino (tal. Serenissima Repubblica di San Marino) je treća najmanja država u Europi (poslije Vatikana i Monaka), potpuno okružena teritorijem Italije.
Sadržaj |
Povijest
San Marino je jedna od najstarijih država na svijetu. Prema predaji, osnovao ju je 301. godine klesar Marin s otoka Raba. Marin je sa svojim prijateljem Leom pošao u Rimini. Zbog progona kršćana sklonio se na obližnje brdo Monte Titano, gdje je izgradio kapelicu. Ta kapelica je činila jezgru budućeg grada San Marina. Službeni datum osnutka države San Marino je 3. rujna 301. godine.
Ustav San Marina službeno je usvojen 8. listopada 1600. Malu državu prvo je priznala Napoleonova Francuska 1797. godine, a kasnije 1815. na Bečkom kongresu priznale su je i ostale europske države.
U ranoj fazi ujedinjenja Italije tijekom 19. stoljeća, San Marino je pružao utočište onima koji su bili progonjeni zbog svoje potpore ujedinjenju Italije. Giuseppe Garibaldi zbog toga je zajamčio da će San Marino biti nezavisna i suverena država, te je nije pripojio ujedinjenoj Italiji 1860. godine.
Zemljopis
San Marino graniči s Italijom (enklava unutar Italije), odnosno s dvije talijanske regije - na sjeveroistoku s Emilia-Romagna i na jugozapadu s Marche. Površina San Marina iznosi 60,57 kvadratnih kilometara. Udaljenost između najsjevernije i najjužnije granice iznosi 12 kilometra zračne linije. Najviši vrh je Monte Titano sa 739 metara.
Klima je mediteranskog tipa, ali je blaža nego u primorju zbog nadmorske visine. Ljeti temperatura iznosi od 20° do 30°C, a zimi od -2° do 10°C. Prosječne padaline iznose 550 mm godišnje.
Stanovništvo
Procjenjuje se da je San Marino 2009. godine imao 31.000 stanovnika. Od toga su 83,1% osobe rođene u San Marinu, a 12% su Talijani. Prosječna gustoća stanovnika iznosi 508 stanovnika/km². 92,3% stanovništva su katolici, a 3% su ateisti.
Stanovništvo govori talijanskim, koji je i službeni jezik u San Marinu.
Etničke grupe
Detaljniji članak o ovoj temi: Etničke grupe San Marina
Politika
Consiglio Grande e Generale ("Veliko i opće vijeće") je predstavničko tijelo (parlament), čije članove građani biraju svakih pet godina. Parlament bira svakih šest mjeseci (1. travnja i 1. listopada) dva člana iz svojih redova koji će obnašati dužnost Capitani Reggenti ("Kapetana regenta"). Kapetani regenti i kabinet čine izvršnu vlast.
Vijeće također bira Consiglio dei XII ("Vijeće dvanaestorice"), koji čine sudbenu vlast za vrijeme mandata Vijeća.
Administrativna podjela
San Marino je podjeljen na devet kaštela ili općina (talijanski castello - utvrda, gradina), svaka na jednom brdu. To su ujedno i gradovi:
- San Marino (Città di San Marino)
- Acquaviva
- Borgo Maggiore
- Chiesanuova
- Domagnano
- Faetano
- Fiorentino
- Montegiardino
- Serravalle
Najveći grad San Marina je Dogana (cca. 7.000 stanovnika), koji nije samostalan kaštel već pripada kaštelu Serravalle.
Svaki kaštel/općina uključuje glavni grad u kojem je sjedšte kaštela, koji se naziva još capoluogo, te manja naselja koja se nazivaju frazioni.
Gospodarstvo
San Marino nema prirodnih izvora, tako da je poljoprivreda važna grana gospodarstva. Uzgajaju se žitarice, vinova loza, masline i voće, te se uzgajaju i goveda i svinje. Sve do 1960-ih godina stanovnici San Marina su živjeli prije svega od poljoprivrede. Tada se počinju razvijatii obrt, trgovina i turizam. San Marino izvozi vino, lan, te zanatske proizvode. Prodajom poštanskih maraka ostvaruje se znatan prihod. Drugi veliki izvor prihoda je turizam, koji izravno ili neizravno čini 60% državnih prihoda. Stanovnici San Marina plaćaju vrlo mali porez. 52% aktivnog stanovništva radi u uslužnom sektoru , 41% u sekundarnom sektoru i 7% u poljoprivredi. Od 1. siječnja 2002., iako nije dio Europske unije, uvodi euro, kao službenu valutu (prije toga to je bila talijanska lira).
U San Marinu važan je i bankarski sektor, ali i proizvodnja elektonike i keramike.
Sport
San Marino je poznat po utrci Formule 1. Utrka se ne vozi na području San Marina, već 100 km sjeverozapadno, u Imoli. Do toga je došlo 1980. kada je Velika nagrada Italije iz Monze prebačena u Imolu. Međutim, već se slijedeće godine utrka za Veliku nagradu Italije ponovno vratila u Monzu, a utrka u Imoli se od 1981. vozi kao Velika nagrada San Marina.
San Marino ima i vlastitu nogometnu reprezentaciju, kao i nogometnu ligu. 1931. godine osnovan je Nogometni savez.
Vanjske poveznice
Ostali projekti
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: San Marino |
|
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: San Marino |
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas San Marina |
Albanija • Andora • Armenija3) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar3) • Crna Gora • Češka • Danska4) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Kosovo 2) • Latvija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška4) • Njemačka • Poljska • Portugal4) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska4) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo4) • Ukrajina • Vatikan
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija5) (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)3) • Južna Osetija5) (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)3)
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji
2) Proglasilo neovisnost 17. veljače 2008.. Priznalo ga 52 država članica UN-a (studeni 2008.)
3) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom
4) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe
5) priznata od strane Ruske Federacije i Nikaragve
Andora • 
Angola • 
Argentina • 
Bjelokosna Obala • 
Bolivija • 
Brazil • .svg.htm){kind=small}
Čile • .PNG.htm){kind=small}
Dominikanska Republika • 
Ekvador • 1.PNG.htm){kind=small}
Filipini • 
Francuska • 
Gvatemala • 
Gvineja Bisau • 
Haiti • 
Honduras • 
Italija • 
Kolumbija • 
Kostarika • 
Kuba • 
Meksiko • 
Moldavija • .svg.htm){kind=small}
Monako • 
Mozambik • 
Nikaragva • .PNG.htm){kind=small}
Panama • 
Paragvaj • 
Peru • 
Portugal • 
Rumunjska • .PNG.htm){kind=small}
San Marino • 
Sveti Toma i Princip • 
Senegal • 
Španjolska • .PNG.htm){kind=small}
Urugvaj • 
Venezuela • 
Zelenortska Republika
stock | retire | vm
Why are we here?
All text is available under the terms of the GNU Free Documentation License
This page is cache of Wikipedia. History