Lisabon

Lisabon
Lisboa

Panorama Lisabona

Zastava

Grb

Koordinate: Greška u pozivanju {{coord}}. Za njegovu uporabu, više na Predložak:Coord. Argumeni navedeni kao:

1=38
2=42
3=N
4=9
5=10
6=EW
7=region:EU_type:city(499.700)
8=
9=

Koordinate: Greška u pozivanju {{coord}}. Za njegovu uporabu, više na Predložak:Coord. Argumeni navedeni kao:

1=38
2=42
3=N
4=9
5=10
6=EW
7=region:EU_type:city(499.700)
8=
9=

Država

Portugal

Regija

Lisabon

Prve naseobine

oko 1200. pr. Kr.

Glavni grad

od 1255.

Osnivač

Feničani

Vlast

- Gradonačelnik

António Costa (PS)

Površina

- Ukupna

83,84 km²

Najveća visina

226 m

Najmanja visina

0 m

Stanovništvo (2007.)

- Grad

499.700

- Gustoća

5.960 stanovnika/km²

- Područje utjecaja

2.800.000

Vremenska zona

CET (UTC+1)

- Ljeto (DST)

CEST (UTC+2)

Poštanski broj

1000 - 1900

Pozivni broj

+351 21

Svetac zaštitnik

Sv. Antun Lisabonski

Dan grada

13. lipnja

Službena stranica cm-lisboa.pt

Karta

Položaj Lisabona u Portugalu

Lisabon (portugalski: Lisboa) je glavni i s 499.700 stanovnika^[1] (2,8 milijuna u metropolitanskom području) najveći grad Portugala.

Osnovali su ga Feničani kao utvrdu, a glavni grad je od 1255. godine. Razvio se u srednjem vijeku, u doba kolonijalnih osvajanja, kada je postao kozmopolitska luka i uresio se prekrasnim palačama. Godine 1755. grad je razoren u snažnom potresu, a zatim ponovno izgrađen u skladu s prosvijećenim arhitektonskim i urbanističkim zamislima Marquêsa de Pombala, prema kojima su, uz ravnocrtne široke aleje, podignute skladne palače.

Gornji grad, sa spletom uličica i slikovitim ozračjem, ne krije svoje arapsko podrijetlo; visinska razlika između pojedinih gradskih četvrti riješena je strmim ulicama, dizalima, uspinjačama i tramvajima koji voze strminama od kojih zastaje dah. Željezni viseći most Puente 25 de Abril povezuje grad s novim četvrtima koje su nikle na lijevoj obali Teja.

Lisabon, koji je 1998. godine izabran za sjedište Svjetske izložbe, najveće je kulturno, industrijsko, trgovačko i financijsko središte Portugala.

Industrija

Industrija obuhvaća uglavnom tradicionalne grane, kao što su brodogradnja, željezare, rafinerije nafte, tekstilna industrija, kemijska industrija, proizvodnja šećera, piva, keramike, lijekova, duhana i dr.

Promet i veze

Lisabonska luka je dugo vremena bila jedna od najvažnijih na cijelom Iberijskom poluotoku, a raspolaže pristaništima za tankere i do 300.000 tona, uključujući i terminal za kontejnere. Međunarodna zračna luka Portela, željezničke veze, razgranata mreža podzemne željeznice, te suvremenih gradskih prometnica dovoljno govore kako je Lisabon prometno i više no dobro povezan, kako sa susjednim regijama, tako i s inozemstvom.

Znamenitosti

Među brojnim znamenitostima Lisabona ponajprije valja istaknuti tvrđavu Castelo de São Jorge, koja se izdiže nad centrom grada na visini od 110 m. Na istom je mjestu postojala utvrda još u doma Rimljana, kasnije je pregrađuju i koriste Mauri, a od 1300. godine pa do 1511. bila je i sjedište portugalskih kraljeva. Tvrđava je pretrpjela velika oštećenja u katastrofalnom potresu 1755. godine, te je restaurirana tek u vrijeme Salazarove vladavine (1938.-1940.).

Posebno je zanimljiva stara maurska četvrt Alfama s romaničko-gotičkom katedralom Sé Patriarcal iz 12. stoljeća, kasnorenesansnom crkvom Igreja de São Vicente de Fora i Panteonom. Ono po čemu je Lisabon prepoznatljiv svakako su i azulejos - ukrasne pocakljene pločice kojima su prekrivene fasade čitavih zgrada i ulica.

Poslije potresa 1755. godine grad se izgrađuje prema pravokutnom principu, čime dolazi do izgradnje Donjeg grada Baixa, s reprezentativnim trgovima, kao što su Praça do Comércio u njegovu južnom dijelu i Praça de Dom Pedro IV poznata i kao Rossio s monumentalnom zgradom Nacionalnog teatra (1842.-1846.) i obližnjim kolodvorom Rossio, gdje se smjestio poslovni i bankarski centar grada. U neposrednom se susjedstvu nalazi i slikovita četvrt Chiado, koja je dijelom uništena tijekom velikog požara 1988. godine.

Zaštitni znak Lisabona ipak je Elevador de Santa Justa, gradsko dizalo u obliku tornja, kojeg je projektirao Raoul Mesnier du Ponsard, a koja spaja Donji grad (Baixa) s Gornjim gradom poznatijim kao Bairro Alto - boemska četvrt prepuna restorana, kavana, galerija i trgovina. U tom dijeli grada posebno je zanimljiva crkva São Roque s kapelom sv. Ivana Krstitelja (Capela de São João Baptista).

Na zapadu grada nalazi se Basílica da Estréla (1779.-1790.), kapela Santo Amaro (1549.), zgrada Parlamenta (isprva samostan São Bento, 1598.), kao i palača Ajuda (1802.). U četvrti Belém nalaze se bivši samostan sv. Jeronima (Mosteiro dos Jerónimos) iz 16. stoljeća, te glasovita Betlehemska kula (Torre de Belém) u manuelskom stilu (1515.-1521.), koji se nalaze na UNESCO-voj listi svjetske kulturne baštine. U istom dijelu grada su i Spomenik otkrića (Padrão dos Descobrimentos) iz 1960. godine. Izvan grada nalazi se kraljevska ljetna rezidencija - dvorac Queluz iz 1747. godine.

Jedna od znamenitosti Lisabona su i karakteristični tramvaji žute boje, za turiste zanimljiva vožnja linijom br. 28.

Lisabon je 1998. bio grad domaćin Svjetske izložbe EXPO, a bio je i Europski glavni grad kulture 1994. godine.

Sport

Uvjerljivo najpopularniji sport u Portugalu, pa tako i u Lisabonu, je nogomet. Na impresivnom Estádio da Luzu, stadionu izgrađenom za Europsko prvenstvo u nogometu 2004., svoje domaće utakmice igra Benfica, jedan od najpopularnijih svjetskih klubova. Drugi poznati nogometni klub iz Lisabona je Sporting.

Galerija

Trg Restauradores	Rossio	Lisabonski tramvaj (Electrico)	Kip kralja Joséa I na Trgu Praça do Comércio
Kula Belém	Lisabonska katedrala	Ulica Augusta	Samostan Jerónimos
Ponte 25. de Abril (Most 25. travnja)	Gare do Oriente	Toranj Vasca da Game	Estádio da Luz